Niz središnjih banaka diljem svijeta ovaj će tjedan nastaviti s podizanjem kamatnih stopa. Naime, tržišni sudionici očekuju da će Fed ove srijede, nakon prošlotjedne neočekivane i negativne objave inflacije u SAD-u za kolovoz, podići referentni kamatnjaka za dodatnih 75 baznih bodova. Jednako koliko je podigao na zadnje dvije sjednice u lipnju i srpnju i za koliko se očekuje da će u utorak švedska središnja banka podići svoje kamatne stope. U istom tjednu, za 50 baznih bodova, očekuje se podizanje kamata od strane švicarske, norveške i britanske središnje banke. Time se povećavanjem troškova financiranja nastavlja borba središnjih banka protiv inflacije s ciljem obuzdavanja drastičnog rasta potrošačkih cijena.
Ovogodišnje odluke monetarnih vlasti imaju naravno direktan utjecaj na obveznička tržišta zbog čega prinosi obveznica rastu, posebno one kratkoročnog državnog duga najosjetljivije na odluke središnje banke. Tako je prinos američke dvogodišnje državne obveznice, koji je još početkom godine iznosio 0,8%, skočio na razinu nadomak 4%. Osim što ovakav prinos predstavlja najvišu razinu od 2007. godine, zabrinjavajuće je što se kreće iznad prinosa desetogodišnje obveznice čiji je prinos trenutno oko 3,5%, a što je u prošlosti bio vrlo siguran pokazatelj nadolazeće recesije.
Iako recesija još uvijek nije konsenzus ekonomista (prema zadnjoj anketi Bloomberga vjerojatnost kontrakcije gospodarske aktivnosti u SAD-u stoji na 47,5%), od početka godine je prisutna korekcija cijena dionica. Naime, investitori imaju dovoljno razloga biti pesimistični oko perspektive globalnog gospodarskog rasta u uvjetima problema s opskrbnim lancima, geopolitičkih trzavica nakon početka rata u Ukrajini te s njim povezane energetske krize u Europi. U ovakvim uvjetima vodeći američki dionički indeks, S&P 500, skliznuo je 19% ove godine.
Međutim, ustrajna inflacija i njezin utjecaj na očekivanja kretanja budućih kamatnih stopa kao i novi monetarni uvjeti od posebne je važnosti za investitore u tehnološke dionice. Naime, tehnološki orijentiran indeks Nasdaq Composite, s padom od 27% ove godine, zabilježio je znatno veći gubitak od S&P 500 indeksa. Kolika je ovisnost kretanja ovog indeksa u zadnjih godinu dana o događajima na obvezničkim tržištima najbolje prikazuje grafički prikaz kretanja indeksa u odnosu na prinos američkih državnih obveznica. Radi vjernije ilustracije kretanja Nasdaqa s prinosom obveznica, koje bilježe stabilan rast ove godine, prinosi na grafikonu su prikazani na obrnut način.
Izvor: Bloomberg; FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
Među prikazanim grafikonima, koji uspoređuju kretanje Nasdaqa sa obrnutim prinosom tromjesečne, dvogodišnje, desetogodišnje te tridesetogodišnje američke državne obveznice, vidljiva je najveća korelacija s prinosom desetogodišnje obveznice, posebno u posljednja 3 mjeseca. Posljednje dno Nasdaqa, 17.06. pri razini od 10.798 bodova, koincidiralo je s vrhuncem prinosa 10-godišnje obveznice dva dana ranije, 14.06., pri razini od 3,48%. Nadalje, posljednji vrhunac Nasdaqa 15.08. pri razini 13.128 bodova podudara se s posljednjim dnom prinosa 10-godišnje obveznice dva tjedna ranije kada je 01.08. iznosio 2,61%. Poučan je i posljednji neuspjeli skok tehnoloških dionica koji nije bio popraćen s padom prinosa obveznica. Naime, Nasdaq je u prvoj polovici rujna skočio s 11.544 na 12.266 bodova dok je prinos obveznica bio stabilan na oko 3,34%. Nadaq je zatim izgubio gotovo sve ranije dobitke u dva dana, a prinos je nastavio rasti na trenutnih 3,48%.
Postoji nekoliko razloga za ovakvu dinamiku kretanja tehnoloških dionica u odnosu na obvezničke prinose u 2022. godini. Osim što veći prinosi stvaraju konkurenciju dionicama jer sigurni prinosi obveznica počinju nadmašivati nesigurne dividende dionica, povećanje bezričine stope povrata utječe na promjene u procjenama fer valuacija dionica. Na ovo su najosjetljivije upravo tehnološke dionice koje se prvenstveno sastoje od growth dionica i koje povijesno nose premiju na svoje valuacije u odnosu na ostatak tržišta. Time, promjene kamatnih stopa imaju veći efekt na procjenu njihove fer valuacije nego što je to slučaj kod value dionica koje se trguju s diskontom u odnosu na valuaciju cijelog tržišta. Također, tržišni sudionici očekuju da će bilance kvalitetnih kompanija, koje se svrstavaju u kategoriju value dionica, lakše prebroditi rastuće troškove financiranje u odnosu na neke slabije profitabilne kompanije koje se svrstavaju u kategoriju growth dionica.
Zbog svega navedenog od znatnog interesa za investitore su ovotjedne najave koji se tiču odluka o kamatnim stopama. S obzirom da tržišni sudionici trenutno očekuju da će američka središnja banka podignuti referentni kamatnjak za barem 75 baznih bodova, što bi ga podiglo iznad 3%, te da se očekuje njegovo podizanje na barem 4% do kraja godine, svaka promjena u odnosu na ova očekivanja, barem i u retorici čelnika Feda, zasigurno će utjecati na prinose obveznica i time gotovo trenutno na izvedbu tehnoloških dionica.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.
Vlatko Kesegić
FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.