Nova godina na Zagrebačkoj burzi započela je vrlo pozitivno za investitore. Osim što domaće tržište kapitala preslikava nešto pozitivniji sentiment na vodećim europskim burzama koje u proteklim tjednima svojom izvedbom uvjerljivo nadmašuju primjerice američko tržišta, za dobar početak 2023. godine u Hrvatskoj zasigurno su zaslužna i dva povijesna ekonomska događaja.
Nakon pristupanja Europskoj uniji 2013. godine, Republika Hrvatska je 2023. godine prihvatila euro kao svoju valutu. Također, osim ulaska u eurozonu ona je postala i dijelom bezgraničnog područja Schengenske zone.
Uvođenje eura kao zajedničke valute plaćanja sa ostalim vodećim europskim gospodarstvima donosi brojne prednosti za domaću ekonomiju pri čemu ekonomisti najčešće identificiraju sljedeće kao najvažnije.
Eurom se značajno smanjuje ili u određenim slučajevima u potpunosti eliminira valutni rizik. Također, korištenjem jedinstvene valute svakako se stvaraju snažnije financijske veze s drugim članicama eurozone. Sve navedeno u konačnici dovodi do većih inozemnih ulaganja, nižih kamata, boljeg kreditnog rejtinga kao i potencijalno manje inflacije nego u slučaju država koje zadržavaju nacionalnu valutu, a slobodno kretanjem unutar Schengen zone samo daje dodatni poticaj.
Osim što je ovo važno kako bi se postigli niži logistički troškovi, to je i poseban benefit za turistički orijentirano gospodarstvo kakvo je hrvatsko.
Uzevši u obzir ove nove okolnosti ulagači su započeli s prilagođavanjem cijena dionica domaćih kompanija na Zagrebačkoj burzi. Kao što je slučaj s većinom proizvoda i usluga u realnoj ekonomiji, oni ih također prilagođavaju u eurima čiji preračuni u kune su osjetno veći nego tijekom prošle godine.
Potvrda ovoga je podatak da se vodeći indeks Zagrebačke burze, Crobex, trenutno nalazi na 6,4% većoj razini nego na kraju prošle godine. Sličan prinos pokazuje i blue chip indeks Crobex 10 koji je u 2023. godini porastao 6,3%.
Time su samo dva tjedna nove godine bila dovoljna da se nadoknade gubici koje su domaće dionice zabilježile prošle godine koja je bila obilježena visokom inflacijom i neizvjesnošću uslijed rata u Ukrajini. Rast Crobexa ove godine još je impresivniji kada se uzme u obzir da je indeks u razdoblju 5 godina, 2018.-2022. godine, ostvario rast od 7,4%. A koje su sastavnice indeksa Crobex zaslužne za ovako snažan početak godine prikazujemo tablicom u nastavku.
Tablica 1. Sastavnice indeksa Crobex i njihova promjena od početka 2023. godine
Izvor: Zagrebačka burza, FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
Uvjerljivo najveći dobitnik je AD Plastik (ADPL) čija je dionica uzletjela 25%. Razlozi povećanog interesa ulagača za dionicom proizvođača plastičnih dijelova u automobilskoj industriji vjerojatno je posljedica drastičnog pojeftinjenja dionice prošle godine. Osim pozitivnijeg sentimenta uslijed ulaska Hrvatske u eurozonu i Schengen, smanjivanje cijena energije i prve naznake usporavanja inflacija te s tim povezano pozitivnija očekivanja za makroekonomsku sliku europskog gospodarstva i potražnju za novim automobilima svakako su pomogle ovakvoj cjenovnoj dinamici dionice.
Ipak, još veći pozitivan utjecaj na indeks treba zahvaliti i gotovo 14 postotnom skoku dionice Zagrebačke banke (ZABA) s obzirom da ista ima trostruko veću težinu u indeksu Crobex od AD Plastika. Računaju li investitori s razlogom da će najveća domaća banka nakon uvođenja eura lakše donijeti odluku o isplati pozamašne dividende na kakve su ranije dioničari mogli računati ostaje za vidjeti već u proljetnim mjesecima.
Vrijedno spomena je da i dionica banke koja je još uvijek u domaćem vlasništvu, HPB (HPB) bilježi sličan rast svoje dionice. Naime, dionica HPB-a porasla je 12,3% u odnosu na kraj prošle godine.
A kada se promatraju ostale sastavnice koje svojom težinom usmjeravaju cijeli indeks onda je u tablici lako uočiti da je generator rasta indeksa došao i od Podravke (PODR). Benefiti novih poslovnih uvjeta od 2023. godine sigurno su utjecali na 10 postotni skok dionice ove prehrambene i farmaceutske kompanije sa izloženošću u cijeloj Europi.
Dokaz da postoji potražnja za domaćim dioničkim izdanjima vidljiv je iz izvedbe ostalih sastavnica. Od 18 sastavnica rast je zabilježilo njih 17. Tek dionica turističke kompanije Plava laguna (PLAG) bilježi blaži pad od 2,9% što dioničari vjerojatno neće previše zamjeriti s obzirom da je dionica u prošloj godini, koja je bila vrlo negativna za većinu turističkih dionica, imala skok od preko 15%.
Hoće li pozitivan sentiment nastaviti vladati na Zagrebačkoj burzi ili će tržište ponovno ustuknuti kao nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju 2013. godine vjerojatno će ovisiti o samim kompanija kojima se može trgovati na burzi. Pred vodećim domaćim kompanijama su izazovi i prilike koje ako prebrode i iskoriste ih svakako mogu biti prepoznate od ulagača i to potencijalno stranih kojima je kupnja domaćih dionica nikada jednostavnija i jeftinija. Što zbog trgovanja u drugoj najvažnijoj valuti na svijetu, što zbog sve veće prisutnosti domaćih dionica u pasivnim oblicima ulaganja kakve nude ETF-ovi.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.
Vlatko Kesegić
FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.