Ovotjedna sjednica američke središnje banke bila je od izrazitog značaja za sudionike financijskih tržišta. Naime, Fed je počeo signalizirati skori početak dizanja kamatnih stopa s obzirom na očekivanja da će američka ekonomija zabilježiti višu nego ranije prognoziranu stopu inflacije (projekcija inflacije u 2021. od 2,4% u ožujku sada je podignuta na 3,4%) kao i stopu gospodarskog rasta (projekcija BDP-a u 2021. je podignuta s prijašnjih 6,5% na 7%). Iako su investitori bili svjesni da se rast cijena ubrzao uslijed oporavka gospodarske aktivnosti nakon pandemije, što je potvrdio značajan rasta cijena različitih roba poput primjerice nafte, bakra, aluminija i drvne građe, izjava čelnika središnje banke Jerome Powella koji je najavio „razgovore o razgovorima“ u vezi stezanja monetarne politike, potaknula je tržište da počne računati na ranije nego očekivano dizanje kamatnih stopa.

Promjena tona iz najjače središnje banke na svijetu kad je u pitanju monetarna politika ima izniman utjecaj na sva tržišta, od obvezničkih i valutnih do robnih i dioničkih.

Navedeni komentari su imali prvenstveno značajan efekt na tržište obveznica. Cijene američkih državnih obveznica naglo su pale pa je s tim povezano došlo do skoka njihovih prinosa. Primjerice, prinos obveznica s dvogodišnjim dospijećem porastao je na najviše razine u posljednjih godinu dana, dok se prinos najčešće praćenih desetogodišnjih obveznica ponovno nalazi na razinama iznad 1,50%. Tako bi očekivanje većih stopa inflacije, boljeg gospodarskog rasta i stezanja monetarne politike, moglo značiti i kraj ere niskih kamatnih stopa.

Nadalje, ove promjene imaju utjecaj na valutno tržište zbog čega je došlo do naglog jačanja vrijednosti američkog dolara. Primjerice tečaj jednog eura prema dolaru je naglo skliznuo sa razina od 1,21 na razine ispod 1,20 gdje se zadnji put nalazio tijekom ranog proljeća. Stezanje monetarne politike u SAD-u za razliku od ostatka svijeta bi moglo značiti nastavak jačanja američke valute što je posebno bilo prisutno početkom godine.

Jačanje dolara ima direktno negativan utjecaj na cijenu zlata koja je potonula preko 3% na razinu ispod 1800 dolara za uncu. Također, veći prinosi obveznica povećavaju oportunitetni trošak držanja robe koje ne nose prinos poput zlata, pa potencijalni rast vrijednosti žutog metala može biti ograničen i u slučaju većih stopa inflacije za koje bi zlato trebalo biti zaštita.

Poruke iz Fed-a su uzrokovale volatilnost na dioničkim tržištima. Tijekom obraćanja Jerome Powella započeo je trenutni pad većine dionica ali je dobar dio gubitaka do kraja dana vraćen. Pad su predvodile dionice iz komunalnog sektora čiji dividendni prinosi gube na atraktivnosti uslijed većih prinosa obveznica. Sektor mjeren ETF-om XLU izgubio je u srijedu 1% pa se prinos ovog ETF spustio na 5% od početka godine što može značiti nastavak slabije izvedbe u odnosu na ostatak tržišta, pogotovo kad se uzme u obzir da sektor zaostaje gotovo 10 postotnih poena u odnosu na izvedbu S&P 500 indeksa.

Pod pritiskom su se našle i dionice iz tehnološkog sektora koje su zahvaljujući svom brzorastućem digitalnom poslovanju vrednovane sa značajnom premijom u odnosu na valuacije kad su u pitanju kompanije iz „stvarnog“ poslovnog okruženja. S rastom bezrizične stope povrata dolazi do promjene valuacije kompanija čiji se novčani tijekovi tek trebaju u većoj mjeri realizirati u budućnosti. Ipak određeni dijelovi tehnološkog sektora predvođeni velikim tehnološkim gigantima pokazali su stabilnost svojih cijena dionica što može značiti da ove visokoprofitabilne kompanije još uvijek mogu opravdavati svoje trilijunske tržišne kapitalizacije i u slučaju nešto viših kamatnih stopa. Tehnološki sektor mjeren ETF-om XLK u srijedu je izgubio oko 0,5% dok su primjerice cijene dionica Amazona (AMZN) i Apple (AAPL) porasle 1% odnosno 0,4%.

S druge strane, novi rasplet događaja kad su u pitanju promjene u razmišljanju kod Fed-a ima pozitivan utjecaj na financijski sektor. Investitori u dionice banaka poput JP Morgan (JPM) ili Bank of America (BAC), koje već uživaju solidnu godinu zahvaljujući sve širem otvaranju ekonomije prolaskom pandemije, mogu biti dodatno optimistični u slučaju većih kamatnih stopa. ETF financijskog sektora XLF osim što bilježi prinos od gotovo 27% u 2021. godini, za vrijeme davanja komentara iz Fed-a predvodio je rastom.

Ovolika osjetljivost investitora na poruke i poteze iz Fed-a može značiti i oprez kad dođe vrijeme prelaska s riječi na djela čelnika središnje banke. Kako odluke ne bi napravile više štete nego koristi čelnici mogu ponovo promijeniti svoj ton i ugoditi financijskim tržištima kao što je to bio slučaj krajem 2018. kada su se zadnji put podizale kamatne stope a burze negativno reagirale. Ipak, krajnji makroekonomski ciljevi središnje banke trebaju podrazumijevati snažniju ekonomiju, punu zaposlenost i stabilnije potrošačke cijene što bi se u krajnjem slučaju trebalo preslikati i na stabilnija i snažnija financijska tržišta.

IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:

Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.

Vlatko Kesegić

FIMA-Vrijednosnice d.o.o.

www.fima-vrijednosnice.hr