Ni strahovi od globalne bankarske krize nisu uspjeli zaustaviti oporavak dionica na svjetskim burzama u 2023. godini. Dapače, promptne reakcije središnjih banka u Europi i Sjedinjenim Državama prilikom sprečavanja širenja „zaraze“ nepovjerenja u stabilnost banka imale su utjecaj i na osjećaj sigurnosti kod ulagača u dionice.
Naime, osim što na tržištu sada prevladava konsenzus da smo u blizini vrha ciklusa podizanja kamatnih stopa, ulagači ne pokazuju znakove zabrinutosti ni u slučaju scenarija recesije. Oni računaju da će dionice dobiti pozitivan poticaj kroz povratak popustljive monetarne politike na kakvu su se navikli u vremenima dok su čelnici središnjih banka tražili način kako podići inflaciju.
Zbog navedenog većina svjetskih dioničkih indeksa pokazuje solidne dobitke od početka godine. U SAD-u, S&P 500 je ojačao 8%, a tehnološki orijentirani Nasdaq 100 skočio je gotovo 20%. U Europi također vlada optimistično raspoloženje. Stoxx Euro 600 je oko 10% u plusu, a indeksi poput njemačkog Dax-a i britanskog FTSE100 kreću se u blizini rekordnih razina.
Domaći ulagači nakon dugo vremena imaju razloga biti zadovoljni jer dionice na Zagrebačkoj burzi bilježe najoptimističniji početak godine u posljednjih 10 godina s obzirom da je indeks Crobex u svega tri i pol mjeseca porastao gotovo 15%.
Međutim, ulaskom u drugu polovicu travnja, kad je fokus tržišnih sudionika prvenstveno na poslovnim rezultatima kompanija za prvo tromjesečje, dio ulagača gleda prema kalendaru radi donošenja investicijske odluke. Razlog tomu je stara investicijska strategija „Sell in May and go away“ koja sugerira prodaju dionica u svibnju i držanje podalje od tržišta sve do studenog.
Ova strategija se temelji na mišljenju da dionice imaju slabiju izvedbu preko ljetnog perioda godine, odnosno od svibnja do listopada, nego je to slučaj tijekom zimskog perioda, od studenog do travnja. Primjerice, prema povijesnim podacima od 1990., indeks S&P 500 je u prosjeku rastao oko 7% u periodima od studenog do travnja, a samo oko 2% od svibnja do listopada. Razlog ovog trenda se pronalazi u sezonskim čimbenicima, kao što su niži obujam trgovanja, vrijeme godišnjih odmora i porezni rokovi u SAD-u, koji negativno utječu na tržište dionica u ljetnim mjesecima.
Da je izvedba dionica pozitivnija u zimskom razdoblju potvrđuje statistika kad su u pitanju i domaće dionice. Navedeno je slučaj kad se za izračun izvedbe indeksa Crobex koriste dostupni povijesni podaci s internetske stranice Zagrebačke burze odnosno od 2010. godine. Tablica u nastavku prikazuje prinos indeksa Crobex tijekom zimskog razdoblja (od 01.11. prijašnje godine do 30.04. promatrane godine) u odnosu na kretanje tijekom ljetnog razdoblja (od 01.05. do 31.10. promatrane godine). U informativne svrhe uključen je i prikaz podataka vodećeg američkog dioničkog indeksa S&P 500.
Iz tablice je vidljivo da je prosječan prinos indeksa Crobex tijekom zimskog period bio 2,7%, a tijekom ljetnog negativnih 0,3%. U ovaj izračun je uključena i vrlo pozitivna 2023. godina za indeks Crobex, ali kada se i ona isključi iz tablice prosječan prinos od 1,5% je i dalje iznad onog prosječno zabilježenog tijekom ljetnih mjeseci.
Zanimljiv je i podatak o godinama u kojima je indeks bilježio snažan pozitivan prinos u prvom dijelu godine kao što je slučaj u 2023. godini. Kada je 2011. i 2013. Crobex imao dvoznamenkast prinos u zimskim mjesecima, ljetni period koji je slijedio za indeks je bio negativan. Navedeno nije bio slučaj 2021. godine. Te godine indeks Crobex je nakon rasta od 20,2% nastavio rasti dodatnih 7,3% tijekom ljetnih mjeseci. Ipak, u obzir treba uzeti da je 2021. godina slijedila nakon vrlo negativne, pandemijom obilježene, 2020. godine.
Znači li onda da domaći ulagači samo zbog dolaska mjeseca svibnja trebaju postati negativno nastrojeni prema domaćim dionicama koje su im ove i prošle godine pružile bolju izvedbu od američkih? Naravno da ne jer strategija „Sell in May and go away“ ima svoje nedostatke i ograničenja.
Neki od njih su da ne uzimaju u obzir pojedinačne varijacije jer izvedba određenih dionica može biti dobra ili loša neovisno o sezoni. Drugo, zanemaruje čimbenike koji mogu utjecati na tržište poput primjerice ekonomskih uvjeta, političkih događaja ili ostalih neočekivanih događaja. U obzir treba uzeti i transakcijske troškove trgovanja koje snose investitori koje odluče prodati dionice prije svibnja i onda ih kupuju natrag. Kod navedenog je vrijedno spomena i pitanje poreza na kapitalnu dobit koju ulagači u Hrvatskoj izbjegavaju ako dionice ne prodaju u periodu unutar dvije godine. Posljednje, ulagač može propustiti isplate dividendi koje domaće kompanije obično isplaćuju nakon objave godišnjih izvještaja do kraja travnja.
Sve navedeno upućuje da ulagači investicijske odluke trebaju donositi nakon vlastitog istraživanja i analize. Ipak, investitorima koji pokušavaju iskoristiti sezonske trendove, strategija „prodaje u svibnju“ može biti od određene koristi.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.
Vlatko Kesegić
FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.