Domaće dioničko tržište prolazi kroz jednu od najuspješnijih godina u svojoj povijesti. Glavni dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex, ne samo da je zabilježio rast od 24,1% od početka godine, nego se i uspeo na najviše razine u posljednjih petnaest godina. Iako će 2023. najvjerojatnije biti zapamćena kao godina oporavka za globalna tržišta nakon teške 2022., Crobex se također ističe među vodećim europskim dioničkim indeksima po prinosu. U Europi ga po ovom kriteriju nadmašuju samo ruski Moex, grčki Athex i mađarski BUX.
S druge strane, financijski sektor posebno se ističe, s dionicama koje su ostvarile dvostruko bolju izvedbu od ostatka tržišta. Ovakav ishod bio je teško zamisliv još prošlog proljeća, kada su glavne vijesti bile o propasti dviju američkih regionalnih banaka i problemima u nekoliko drugih, uključujući švicarski Credit Suisse.
Slika 1. Tablica sastavnica indeksa Crobex prema promjeni u 2023. godini s naglaskom na dionice banka
Izvor: Zagrebačka burza; FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
Međutim, strahovi investitora o mogućoj bankarskoj krizi ublaženi su brzim intervencijama za stabilizaciju sektora. U Sjedinjenim Američkim Državama, američka središnja banka inicirala je i koordinirala program održavanja likvidnosti s najvećim američkim bankama. U Švicarskoj je, pak, središnja banka osigurala jamstva UBS-u za preuzimanje konkurentske banke Credit Suisse.
Nakon ovih intervencija, investitori su prepoznali otpornost financijskog sektora te potencijal za iskorištavanje rastućih kamatnih stopa od strane banaka. Takav razvoj potaknuo je i optimizam na domaćem tržištu, što je rezultiralo ubrzanim kupovanjem dionica domaćih banaka koje su uvrštene na Zagrebačkoj burzi.
U takvim okolnostima, dionice Hrvatske poštanske banke (HPB) zabilježile su rast od 74,4%, dok su dionice Zagrebačke banke (ZABA) porasle za 49,1%. Pritom su dioničari Zagrebačke banke ostvarili pravo na isplatu rekordne dividende od 1,69 eura po dionici, što je u trenutku ostvarivanja prava predstavljalo dividendni prinos od čak 13,9%. A da su ulagači s opravdanim razlogom kupovali dionice ovih banka pokazali su njihovi polugodišnji financijski rezultati.
Slika 2. Grafikon kretanja dionica banka u odnosu na indeks Crobex u 2023. godini
Izvor: Zagrebačka burza; FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.
HPB Grupa je objavila da je oborila nove rekorde. Ne samo da je u prvih šest mjeseci godine ostvarila streloviti rast operativne dobiti, koja je dosegnula rekordnih 39,69 milijuna eura, već je Grupa također zabilježila povijesno najvišu razinu ukupne imovine, koja je iznosila 5,66 milijardi eura. Indikator pozitivnog poslovnog okruženja u kojem se ove banke nalaze je i podatak da je rekordna profitabilnost HPB Grupe uglavnom rezultat 71% rasta ukupnog kamatnog prihoda.
Grupa Zagrebačke banke je također imala vrlo profitabilno prvo polugodište. Najveća hrvatska banka povećala je dobit za 81,2% odnosno za čak 112 milijuna eura. Kao i u slučaju HPB-a ovo je ponajviše rezultat neto prihoda od kamata koji su rasli 67% uz istovremeno discipliniranu kontrolu troškova koji su rasli tek 8%.
Rezultati i ostalih banaka u Hrvatskoj pokazuju sličan uspjeh. Primjerice, povrat na kapital kod domaćih banaka ove godine skočio je na 16%, što pozitivno utječe na rast njihove profitabilnosti. Međutim, ovakvi izvanredni rezultati banaka, ne samo u Hrvatskoj već i u Europi, nisu prošli nezapaženo — i to ne samo među investitorima, nego i u široj javnosti. U većini slučajeva, povećane marže banaka ostvarene su nauštrb štediša. Zbog toga se širom Europe sve glasnije traže više kamatne stope na depozite i potencijalni izvanredni porezi na visoke profite banaka.
Prvi konkretan primjer ovakvog trenda je potez talijanske vlade da će ove godine uvesti jednokratni porez od 40% na neto kamatnu maržu banaka. U Hrvatskoj je nedavna najava Ministarstva financija, koja bi omogućila građanima sudjelovanje u kupnji trezorskih zapisa, direktni pritisak na banke da podignu kamatne stope na depozite ili riskiraju njihov odljev prema profitabilnijim oblicima štednje.
Osim prijetnji za marže banaka, postoje i makroekonomski rizici na koje su dionice iz financijskog sektora tradicionalno osjetljive. S obzirom na pokušaje središnjih banaka diljem svijeta da se bore protiv inflacije, globalni prinosi na državne obveznice dosegnuli su najviše razine otkako je izbila financijska kriza 2008.-2009. godine. Povećani troškovi zaduživanja mogu zasigurno utjecati na usporavanje rasta globalne ekonomije. Osim toga, uvijek postoji prisutan rizik da razvijena gospodarstva mogu neočekivano upasti u recesiju ili, još gore, doživjeti neku vrstu financijske krize.
Ovi rizici, naravno, mogu utjecati na buduće poslovanje i zarade domaćih banaka, a time i na atraktivnost njihovih dionica, usprkos pozitivnim očekivanjima. Na ranije prikazanom grafikonu kretanja dionica domaćih banaka u odnosu na indeks Crobex, vidljiva je stagnacija ili čak blagi pad cijena dionica banaka, dok indeks Crobex nastavlja s pozitivnim trendom rasta.
Ipak, posljednja stagnacija dionica banaka može signalizirati konsolidaciju nakon snažnog rasta tijekom 2023. godine. Prema trendovima iz prethodnih kvartala, može se pretpostaviti da će financijska izvješća za treće tromjesečje također prikazati impresivne rezultate, što bi moglo poslužiti kao novi poticaj za rast njihovih cijena prema kraju godine. Postoji i nada da će se izvrsni rezultati iduće godine materijalizirati u obliku dividendi, slično onome što je Zagrebačka banka odlučila isplatiti svojim dioničarima.
Uzevši sve u obzir ulagači bi trebali pristupiti s dodatnim oprezom prilikom investiranja u ovom dinamičnom i nepredvidivom okruženju za dionice iz financijskog sektora.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.
Vlatko Kesegić
FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.