S malo više od mjeseca dana preostalih u 2023. godini, ulagači na Zagrebačkoj burzi mogu biti zadovoljni s izvedbom domaćih dionica. Pozitivan trend dioničkog tržišta, koji traje od turbulentnih dana u 2020. godini, održan je te dodatno naglašen i u 2023. godini.
Pogledom na grafikon kretanja dva najvažnija dionička indeksa Zagrebačke burze, Crobex i Crobex10, tijekom posljednjih 5 godina, posebno se ističe ovogodišnja pozitivna dinamika. Naime, indeks Crobex bilježi rast od 21%, a Crobex10 gotovo 27%, što je osjetno bolja izvedba od pan-europskog STOXX 600 indeksa. Kada se navedenom doda da su ove godine dosegnute razine indeksa koje nisu viđene od 2008. godine, opravdano je tvrditi da tržištem ove godine vlada bikovski sentiment.
Snažna izvedba domaćih dionica rezultat je utjecaja nekoliko faktora. Prvi i ključni faktor odnosi se na makroekonomsko okruženje. Unatoč tome što je rast hrvatskog gospodarstva značajno usporio ove godine, on ostaje među najvišima unutar Europske unije. Također, stopa rasta BDP-a od 2,6 posto, koju trenutno predviđa Europska komisija za ovu godinu, predstavlja bolji ishod u odnosu na znatno pesimističnije prognoze s kraja prošle godine. Podsjetimo se, prošlogodišnja očekivanja formirana su u kontekstu rastuće inflacije i neizvjesnosti uzrokovane ratnim sukobom u Ukrajini. Posebno kada se razmatrao utjecaj visokih cijena energije.
Međutim, s postepenim prolaskom energetske krize u 2023. godini došlo je i do usporavanja inflacije te nešto boljih očekivanja za budućnost. Ovo je bilo dovoljno da na burzi zavlada optimizam, pa su ulagači, koji su se još privikavali na novu valutu euro, pohitali kupovati domaće dionice.
Optimizam ulagača je bio opravdan, s obzirom da su kompanije u koje su ulagali nastavile dobro poslovati i u 2023. godini. Navedeno se odražava u rezultatima za prvih devet mjeseci kompanija sastavnica indeksa Crobex prikazanih u tablici u nastavku.
Iz financijskih izvješća vidljivo je da je tijekom prvih devet mjeseci 16 od 20 kompanija, sastavnica indeksa Crobex, zabilježilo rast prihoda od prodaje, odnosno kamatnih prihoda u slučaju banaka. 12 kompanija je uspješno povećalo EBITDA-u, dok ih je 13 povećalo neto profit, uključujući i banke kada se uzmu u obzir.
S rastom prihoda od 41%, prednjači Ingra zahvaljujući povećanju aktivnosti na ugovorenim izvođačkim projektima. Međutim, ovaj rast se nije odrazio na veću profitabilnost, s obzirom na to da su EBITDA i neto dobit znatno manje u usporedbi s prethodnom godinom, zbog jednokratnih dobitaka u 2022. godini, koji su izravna posljedica procesa financijskog restrukturiranja.
Eksplozivnim rastom prihoda mogu se pohvaliti i u Končar grupi, s obzirom da su članica Grupe Končar – Distributivni i specijalni transformatori te sama matica Končar imali skok prihoda od 33% odnosno 27%. Zelena tranzicija, koja je u zemljama Europske unije u punom zamahu, očito je rezultirala velikom potražnjom za transformatorima i ostalim rješenjima koje nudi grupa Končar, što je dovelo i do snažnog rasta profita. U slučaju Končara D&ST, dobit je gotovo utrostručena.
Unosnu godinu imaju i domaće banke, zahvaljujući rapidnom rastu kamata nakon monetarnog zaoštravanja Europske središnje banke. Tijekom prvih devet mjeseci kamatni prihodi Zagrebačke banke i HPB rasli su gotovo jednako, 79%. Zanimljivo je da se ovaj rast dodatno povećao na 91% u slučaju Zabe odnosno 80% u slučaju HPB-a, ako se promatra samo promjena u trećem tromjesečju na godišnjoj razini. Sve navedeno utjecalo je na profitabilnost. Zagrebačka banka je ostvarila neto dobit od 404 milijuna eura, što je 67% više nego u istom razdoblju prošle godine. HPB je također ostvario rekordnu dobit od 68 milijuna eura, ako se iz prošlogodišnje dobiti od 149 milijuna eura izuzme jednokratna dobit od povoljne kupnje Nove hrvatske banke.
Dvoznamenkaste stope rasta ostvarile su i vodeće turističke kompanije nakon izvrsne turističke sezone. Zahvaljujući rastu broja noćenja uz istovremeni porast prosječne cijene smještaja, s rastom od 27% predvodila je Plava Laguna. Arena Hospitality s 15% i Valamar Riviera s 13% imale su nešto slabiji rast prihoda od svog konkurenta u Istri koji ih je nadmašio kada je u pitanju rast EBITDA-e. Izazovi s kojima su se hotelijeri suočavali povezani su s rastom operativnih troškova uslijed značajnih ulaganja u zaposlenike i značajno povećanih troškova hrane i ostalih troškova nabave zbog kontinuiranih intenzivnih inflatornih pritisaka. Stabilnim rastom prihoda, EBITDA-e i profita može se pohvaliti Adris grupa koja, pored turističkog poslovanja, upravlja i Croatia osiguranjem i Cromarisom.
Godina preokreta posebno je upečatljiva kod AD Plastika čiji rezultati napokon ukazuju na postepenu stabilizaciju poslovanja. Bolja iskorištenost kapaciteta uslijed rasta narudžbi, usklađivanje prodajnih cijena, normalizacija cijena energenata i materijala pozitivno su utjecali i na kretanje marži i profitabilnost, dok su prihodi od prodaje viši za 12%.
Četiri sastavnice čiji su prihodi od prodaje smanjeni povezani su s brodarstvom. Ovdje je pad posebno naglašen kod Atlantske plovidbe gdje je došlo do 44% pada prihoda od prodaje uslijed pada cijena vozarina. Zbog navedenog ove kompanije su zabilježile pad profita, odnosno u slučaju brodara poslovale su s gubicima.
Vodeće kompanije na Burzi ostvarile su solidan rast prihoda od prodaje. Taj rast je kod njih 12 bio čak dvoznamenkast. Navedeno sugerira da su, pored povećane potražnje, domaće kompanije povećavale cijene svojih proizvoda i usluga kao odgovor na rastuće troškove uslijed inflatornih pritisaka. Međutim, zbog rasta operativnih troškova, samo ih je 6 uspjelo povećati svoje EBITDA marže. Tablica u nastavku prikazuje koje kompanije i koliko su bile uspješne kada je u pitanju efikasnost u još uvijek inflatornim uvjetima.
S vrlo visokom EBITDA maržom, koja prelazi 40% i koja je porasla u odnosu na prošlu godinu, ističu se Plava Laguna i HT. Kao što je ranije opisano, razlozi poboljšanja kod Plave Lagune leže u rastu broja noćenja uz istovremeni porast prosječne cijene smještaja. U slučaju HT-a, navedeno poboljšanje se može zahvaliti većoj učinkovitosti poslovanja, ali i u značajnoj mjeri neoperativnim stavkama.
Ovakvi rezultati vodećih kompanija na Zagrebačkoj burzi predstavljaju potvrdu uspješnog upravljanja u uvjetima usporavanja gospodarstava i izazova koji i dalje prevladavaju u cijeloj Europi. Njihova sposobnost da nastave s ovakvim trendom sigurno može pridonijeti produženju pozitivnog trenda domaćih dionica.
IZJAVA O OGRANIČENJU ODGOVORNOSTI:
Sadržaj u ovom članku ne predstavlja investicijski savjet niti se smije tumačiti kao preporuka za kupnju odnosno prodaju ili poziv na kupnju odnosno prodaju financijskog instrumenta ili grupe instrumenata koji se u istom eventualno spominju. Sve izneseno u ovom članku dano je isključivo u informativne svrhe. Prije početka trgovanja bilo kakvim financijskim instrumentom važno je uzeti u obzir rizike povezane s ulaganjem u iste. Trgovanje dionicama, ETF-ovima i ostalim financijskim instrumentima uključuje visoki rizik, pa postoji mogućnost gubitka dijela ili cjelokupnog uloženog iznosa. Prethodni prinosi financijskih instrumenata nisu jamstvo budućih prinosa.
Vlatko Kesegić
FIMA-VRIJEDNOSNICE d.o.o.