Žiro račun (engl. giro account, njem. Girokonto, Bankkonto, Kontokorrent) je račun preko kojeg vlasnik računa plaća svoje obveze i preko kojeg naplaćuje svoja potraživanja. Saldo žiroračuna mora uvijek biti aktivan (vlasnik može raspolagati samo sredstvima s potražne strane računa). Prema zakonodavstvu nekih zemalja pravne i/ili fizičke osobe mogu imati samo jedan žiroračun. Pravne osobe (poduzeća, ostale organizacije) otvaraju ga kod organizacijske jedinice svog područja. Ako po žiroračunu pravnih osoba postoje nepodmirene obveze i plaćanja, žiroračun se može blokirati sudskom odlukom ili upravnim postupcima. Fizičke osobe (građani) otvaraju svoje žiroračune kod banaka i podliježu nadzoru po osnovi obveza građana.

Žiro banka (engl. giro transfer bank, njem. Girobank) je depozitna, odnosno komercijalna (trgovačka) banka čija je glavna karakteristika da sredstva za svoje poslovanje pribavlja prikupljanjem kratkoročnih depozita i uloga na štednju svojih komitenata na osnovi kojih kreditira proizvodnju, trgovinu, zanatstvo i druge djelatnosti kratkoročnim obrtnim sredstvima.

Svakodnevnim kreditiranje, odnosno kreditnom alokacijom sredstava pomoću odgovarajućih bankovnih metoda (multiplikacija depozita) obavlja sekundarnu emisiju novca, odnosno kreira novu novčanu masu i time neposredno utječe na robno-novčane odnose na tržištu i konjunkturna kretanja, pa je zbog njezine monetarne uloge suradnja s centralnom bankom od posebnog interesa. Dobiva svoj naziv u 16. i 17. stoljeću kada ondašnji poslovni krugovi trgovaca i bankara na osnovi deponiranih svota novca u bankama počinju formirati žiro sustav plaćanja.

Žiro banke osnivaju se tada u svim značajnim privrednim središtima i one preuzete pologe svojih deponenata transformiraju u računski novac (najpoznatiji su hamburški Markbanko i amsterdamski Bank-Guilder) kao fiktivnu novčanu jedinicu koja je dominirala u uzajamnim plaćanjima prijenosom s računa jednog bančinoga komitenta na račun drugog, na brz i efikasan način preknjiženjem u točno određenoj količini i finoći plemenite kovine.

Monetarno značenje drugih organizacija iz ove bankarske grupe, štedionica i kreditnih zadruga, nije tako veliko (bave se prikupljanjem štednje i odobravanjem kredita na osnovi stvarno prikupljenih sredstava, iako je velik u pogledu dugoročnog kreditnog tržišta). U njezinu poslovanju jednako se ističu posrednički poslovi, u prvom redu poslovi žiro i čekovnog prometa za komitente. Da bi otklonila problem zatvorenosti žiralnih veza, odnosno proširila uzajamne novčane transfere i efikasnost za svoje komitente, udružena je s drugim bankama i novčanim ustanovama u žiro saveze i žiro centrale. Ulazi u grupu najmnogobrojnijih banaka s najvećim brojem filijala i poslovnica.